Evo zanimljive price .. 
"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" - bilo je pitanje na nekom
ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Jedan od studenata je odgovorio:
"Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg užeta i polako spustite barometar sa krova nebodera sve
dok barometar ne dodirne tlo. Dužina užeta uvečana za dužinu barometra je, ustvari, visina
nebodera".
Ovaj poprilično originalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora, da je student pao na ispitu
i bio isključen iz slušanja fizike na ovom univerzitetu.
Student se pozvao na svoja osnovna prava s obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan,
tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala da ocijeni ovaj slučaj.
Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio tocan, ali da nije relevantan kao dokaz
poznavanja materije, u ovom slucaju fizike. Da bi riješili pat poziciju, odlučeno je da student može
da istupi pred specijalnu komisiju i da ima šest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi
pokazao da poznaje osnovne principe fizike.
Pet minuta je student sjedio razmišljajući i ne progovarajući ni riječ. Predsjednik komisije ga je
upozorio da vrijeme ističe i da ima još samo jednu minutu da da odgovor na postavljeno pitanje.
Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da ne moze da se
odluci koji bi dao kao konačan odgovor.
Još jednom mu je savjetovano da požuri, posle čega je student odgovorio kako slijedi:
- Kao prvo, mogli bi da ponesemo barometar na vrh nebodera, bacimo ga s ivice i izmjerimo vrijeme
koje mu treba da dotakne tlo.Visina nebodera bi u tom slučaju bila H = 0,5g×t2. Jedino što bi se
barometar u tom slucaju razbio.
- Ili, u slučaju da sija sunce, mogli bi da izmjerimo dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove
sjene, zatim izmjeriti visinu sjene nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunamo visinu
nebodera.
- Ako baš želite da budete naučni na visokom nivou, mogli bi zavezati kraće uže na kraj barometra, i
pustiti ga da se njiše kao njihalo, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara
odstupanju gravitacijske sile koja djeluje na tako napravljeno njihalo, T =2p2×(l/g).
- Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki
kat stepeništa izmjeriti u duzinama barometra i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine.
- A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što ja pretpostavljam da vi očekujete, mogli bi
da iskoristite barometar da izmjerite zračni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima
iskoristite za izračunavanje visine zgrade.
- Ali, kako nas stalno podstičete da vježbamo nezavisnost razuma u primjeni naučnih metoda, mislim
da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: "Dat ću vam svoj novi
barometar ako kazete koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete".
Ne treba ni spominjati da je student položio ispit, a poslije je bio prvi Danac koji je dobio
Nobelovu nagradu za fiziku. Glavom i bradom Nils Bohr.
"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" - bilo je pitanje na nekom
ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Jedan od studenata je odgovorio:
"Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg užeta i polako spustite barometar sa krova nebodera sve
dok barometar ne dodirne tlo. Dužina užeta uvečana za dužinu barometra je, ustvari, visina
nebodera".
Ovaj poprilično originalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora, da je student pao na ispitu
i bio isključen iz slušanja fizike na ovom univerzitetu.
Student se pozvao na svoja osnovna prava s obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan,
tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala da ocijeni ovaj slučaj.
Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio tocan, ali da nije relevantan kao dokaz
poznavanja materije, u ovom slucaju fizike. Da bi riješili pat poziciju, odlučeno je da student može
da istupi pred specijalnu komisiju i da ima šest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi
pokazao da poznaje osnovne principe fizike.
Pet minuta je student sjedio razmišljajući i ne progovarajući ni riječ. Predsjednik komisije ga je
upozorio da vrijeme ističe i da ima još samo jednu minutu da da odgovor na postavljeno pitanje.
Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da ne moze da se
odluci koji bi dao kao konačan odgovor.
Još jednom mu je savjetovano da požuri, posle čega je student odgovorio kako slijedi:
- Kao prvo, mogli bi da ponesemo barometar na vrh nebodera, bacimo ga s ivice i izmjerimo vrijeme
koje mu treba da dotakne tlo.Visina nebodera bi u tom slučaju bila H = 0,5g×t2. Jedino što bi se
barometar u tom slucaju razbio.
- Ili, u slučaju da sija sunce, mogli bi da izmjerimo dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove
sjene, zatim izmjeriti visinu sjene nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunamo visinu
nebodera.
- Ako baš želite da budete naučni na visokom nivou, mogli bi zavezati kraće uže na kraj barometra, i
pustiti ga da se njiše kao njihalo, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara
odstupanju gravitacijske sile koja djeluje na tako napravljeno njihalo, T =2p2×(l/g).
- Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki
kat stepeništa izmjeriti u duzinama barometra i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine.
- A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što ja pretpostavljam da vi očekujete, mogli bi
da iskoristite barometar da izmjerite zračni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima
iskoristite za izračunavanje visine zgrade.
- Ali, kako nas stalno podstičete da vježbamo nezavisnost razuma u primjeni naučnih metoda, mislim
da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: "Dat ću vam svoj novi
barometar ako kazete koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete".
Ne treba ni spominjati da je student položio ispit, a poslije je bio prvi Danac koji je dobio
Nobelovu nagradu za fiziku. Glavom i bradom Nils Bohr.