UREĐAJ, čija je izgradnja trajala godinama i koštala oko 9,5
milijardi dolara, pokrenut je u 8.32 sati u 27 kilometara dugom tunelom
stotinu metara pod zemljom ispod francusko-švicarske granice. U
Large hadron collideru (LHC) danas je puštena prva od dvije zraka
protona, koje će se, kada znanstvenici malo bolje upoznaju ovu zvijer
od stroja, kretati kružno u suprotstavljenim smjerovima velikom
brzinom. Sudaranje tih zraka trebalo bi rekonstruirati postanak
svemira, odnosno Veliki prasak. Trebali bi se dobiti i vrijedni podaci
o starosti i strukturi svemira.
Malim Velikim praskom započela nova era u znanosti
Nakon pokretanja LHC-a i spoznaje da su svi živi i na svom mjestu,
veliki se stroj nekako omilio okupljenim znanstvenicima i akreditiranim
novinarima te ovaj veliki dan prozvali "First Beam Day". Početak rada
najskupljeg eksperimenta na svijetu je bio uspješan, poručili su iz
CERN-a. Ukoliko ne bude problema, prvi sudari protona započet će za
mjesec dana, a "punom parom" LHC će raditi tek nakon tri godine.
Kako je javio londonski The Times, nakon odgode od 48 sekundi,
kontrolnim centrom CERN-a u Genevi prolomio se pljesak - na ekranu se
vidjela slabašna zraka svjetlosti: prvi snop protona je prešao prva 3
od 27 kilometara. Trebalo mu je sat vremena da obiđe cijeli tunel.
"Zraka je debljine vlasi ljudske kose", kazala je glasnogovornica
Paola Capatano Associated pressu. Očekuje se puštanje druge zrake iz
suprotnog smjera i njihov sudar.
LHC imao problema sa strujom
U CERN-u je u tom povijesnom bilo trenutku okupljeno više od osam
tisuća znanstvenika iz 85 zemalja Europske organizacije za nuklearna
istraživanja (CERN).
Noćas su znanstvenici imali "manjih problema sa strujom" na
ubrzivaču, no poručili su da zbog toga neće biti odgađanja pokusa, ni
minute. Na CERN-ovim internetskim stranicama kolabirao je izravni
prijenos pokusa, jer je zanimanje jednostavno preopteretilo server.
Podsjetimo, riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica
koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u
laboratorijskim uvjetima simuliraju stanje svemira neposredno nakon
Velikog praska, odnosno dobiju
Hawking: Mogućnost stvaranja crnih rupa je manja od jedan posto, i brzo će "ispariti"
Pokus se smatra najskupljim, najspektakularnijim i najambicioznijim
u povijesti znanosti, ali je i izvor kontroverzni, s obzirom da
nekoliko stručnjaka, uključujući profesora Otta Roesslera, smatraju da
postoji mogućnost stvaranja crnih rupa koje će progutati Zemlju.
Cijeli projekt, iza kojeg stoji CERN, je zbog toga bio predmet
sudskih tužbi koje su ga bez uspjeha pokušale zaustaviti, a
znanstvenicima koji u njemu sudjeluju je prijećeno smrću.
Ugledni nuklearni fizičar Stephen Hawking se okladio da Veliki
hadronski sudarač (LHC), koji se danas pušta u pogon, neće pokazati
Higgsov bozon.
Profesor Hawking se, pak, nalazi među većinom koja smatra da od
LHC-a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da
postoji manje od 1 posto vjerojatnosti da LHC proizvede crne rupe, a
ako se one i proizvedu, "isparit" će u djeliću sekunde prije nego što
naprave ikakvu štetu.
Umjesto "Božje čestice" dobit ćemo znanje za razmišljanje o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme
Hawking, s druge strane, smatra kako Higgsov boson - ili tzv. "Božja
čestica" koji se smatra Svetim gralom suvremene fizike - ipak neće biti
pronađena zahvaljujući CERN-ovom pokusu, a tu je tvrdnju potkrijepio
okladom od 100 funti.
Ugledni fizičar ipak podržava LHC, smatrajući kako je riječ o
projektu koji će opravdati uloženi novac i resurse s obzirom da pruža
mogućnost dosada nezamislivog proširenja ljudskog znanja. Hawking je
tako rekao da će zahvaljujući pokusu koji započinje sutra znanstvenici
moći po prvi put ozbiljno razmišljati o paralelnim univerzumima i
putovanju kroz vrijeme - konceptima koji su dosada bili u isključivom
domenu znanstvene fantastike.
Devedesetih im je uspjelo stvoriti WWW
Dio stručnjaka vjeruje da, čak i ako LHC doživi neuspjeh, nedostatak
očekivanih novih saznanja na polju fizike će biti kompenziran novim
dostignućima na polju računalne tehnologije. S obzirom na dosada
nezamislive količine podataka koje se trebaju obraditi, CERN-ovi
znanstvenici su razvili novu tzv. "LHC mrežu" koja omogućava obradu
podataka dosad neslućenim brzinama. Slični CERN-ovi projekti početkom
1990-ih su Timu Berners-Leeju omogućili da stvori sustav danas poznat
kao World Wide Web.
"Priče o crnim rupama su gluposti"
James Gillies, glavni glasnogovornik CERN-a, kazao je jučer da su
priče o crnim rupama glupost i da najgore što se može dogoditi jest da
se pri punoj snazi akcelerator ošteti samoga sebe.
"U srijedu ćemo početi 'na malo'. Započet ćemo upotrebljavanjem male
količine energije, koju ćemo povećavati kako budemo upoznavali stroj",
kazao je Giles AP-u. On je, naravno, uvjeren da će pokus uspjeti.
Znanstvenici koji već desetljećima rade na ovom pokusu na vrhuncu su
uzbuđenja, jer će divovski akcelerator napokon moći upaliti. Ništa
manje uzbuđeni nisu ni mlađi znanstvenici. Katie McAlpine, koja ima 23
godine i radi na CERN-u, čak je napravila rap spot o pokusu, koji je
objavila na YouTubeu. Iznenađena je jer je pogledan više od milijun
puta. AP-u je rekla da je uzbuđena zbog znanja do kojega će se doći
zahvaljujući LHC-u.
Zašto su čestice teške?
Između ostaloga, taj bi superstroj trebao odgovoriti i na jedno od
najbitnijih pitanja s kojim se znanost susreće, a koje je podignuto na
novi nivo otkrićem nuklearne energije, odnosno atomske bombe: odakle
česticama masa? Nuklearna bomba je, podsjetimo, napravila nesrazmjernu
pustoš u odnosu na vlastitu veličinu i to zahvaljujući raspadanjem
jezgra atoma radioaktivnih metala od kojih je sačinjena.
Zadnjih dana se dosta priča o ovoj temi. Pa što vi mislite o ovom "eksperimentu"?
milijardi dolara, pokrenut je u 8.32 sati u 27 kilometara dugom tunelom
stotinu metara pod zemljom ispod francusko-švicarske granice. U
Large hadron collideru (LHC) danas je puštena prva od dvije zraka
protona, koje će se, kada znanstvenici malo bolje upoznaju ovu zvijer
od stroja, kretati kružno u suprotstavljenim smjerovima velikom
brzinom. Sudaranje tih zraka trebalo bi rekonstruirati postanak
svemira, odnosno Veliki prasak. Trebali bi se dobiti i vrijedni podaci
o starosti i strukturi svemira.
Malim Velikim praskom započela nova era u znanosti
Nakon pokretanja LHC-a i spoznaje da su svi živi i na svom mjestu,
veliki se stroj nekako omilio okupljenim znanstvenicima i akreditiranim
novinarima te ovaj veliki dan prozvali "First Beam Day". Početak rada
najskupljeg eksperimenta na svijetu je bio uspješan, poručili su iz
CERN-a. Ukoliko ne bude problema, prvi sudari protona započet će za
mjesec dana, a "punom parom" LHC će raditi tek nakon tri godine.
Kako je javio londonski The Times, nakon odgode od 48 sekundi,
kontrolnim centrom CERN-a u Genevi prolomio se pljesak - na ekranu se
vidjela slabašna zraka svjetlosti: prvi snop protona je prešao prva 3
od 27 kilometara. Trebalo mu je sat vremena da obiđe cijeli tunel.
"Zraka je debljine vlasi ljudske kose", kazala je glasnogovornica
Paola Capatano Associated pressu. Očekuje se puštanje druge zrake iz
suprotnog smjera i njihov sudar.
LHC imao problema sa strujom
U CERN-u je u tom povijesnom bilo trenutku okupljeno više od osam
tisuća znanstvenika iz 85 zemalja Europske organizacije za nuklearna
istraživanja (CERN).
Noćas su znanstvenici imali "manjih problema sa strujom" na
ubrzivaču, no poručili su da zbog toga neće biti odgađanja pokusa, ni
minute. Na CERN-ovim internetskim stranicama kolabirao je izravni
prijenos pokusa, jer je zanimanje jednostavno preopteretilo server.
Podsjetimo, riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica
koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u
laboratorijskim uvjetima simuliraju stanje svemira neposredno nakon
Velikog praska, odnosno dobiju
Hawking: Mogućnost stvaranja crnih rupa je manja od jedan posto, i brzo će "ispariti"
Pokus se smatra najskupljim, najspektakularnijim i najambicioznijim
u povijesti znanosti, ali je i izvor kontroverzni, s obzirom da
nekoliko stručnjaka, uključujući profesora Otta Roesslera, smatraju da
postoji mogućnost stvaranja crnih rupa koje će progutati Zemlju.
Cijeli projekt, iza kojeg stoji CERN, je zbog toga bio predmet
sudskih tužbi koje su ga bez uspjeha pokušale zaustaviti, a
znanstvenicima koji u njemu sudjeluju je prijećeno smrću.
Ugledni nuklearni fizičar Stephen Hawking se okladio da Veliki
hadronski sudarač (LHC), koji se danas pušta u pogon, neće pokazati
Higgsov bozon.
Profesor Hawking se, pak, nalazi među većinom koja smatra da od
LHC-a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da
postoji manje od 1 posto vjerojatnosti da LHC proizvede crne rupe, a
ako se one i proizvedu, "isparit" će u djeliću sekunde prije nego što
naprave ikakvu štetu.
Umjesto "Božje čestice" dobit ćemo znanje za razmišljanje o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme
Hawking, s druge strane, smatra kako Higgsov boson - ili tzv. "Božja
čestica" koji se smatra Svetim gralom suvremene fizike - ipak neće biti
pronađena zahvaljujući CERN-ovom pokusu, a tu je tvrdnju potkrijepio
okladom od 100 funti.
Ugledni fizičar ipak podržava LHC, smatrajući kako je riječ o
projektu koji će opravdati uloženi novac i resurse s obzirom da pruža
mogućnost dosada nezamislivog proširenja ljudskog znanja. Hawking je
tako rekao da će zahvaljujući pokusu koji započinje sutra znanstvenici
moći po prvi put ozbiljno razmišljati o paralelnim univerzumima i
putovanju kroz vrijeme - konceptima koji su dosada bili u isključivom
domenu znanstvene fantastike.
Devedesetih im je uspjelo stvoriti WWW
Dio stručnjaka vjeruje da, čak i ako LHC doživi neuspjeh, nedostatak
očekivanih novih saznanja na polju fizike će biti kompenziran novim
dostignućima na polju računalne tehnologije. S obzirom na dosada
nezamislive količine podataka koje se trebaju obraditi, CERN-ovi
znanstvenici su razvili novu tzv. "LHC mrežu" koja omogućava obradu
podataka dosad neslućenim brzinama. Slični CERN-ovi projekti početkom
1990-ih su Timu Berners-Leeju omogućili da stvori sustav danas poznat
kao World Wide Web.
"Priče o crnim rupama su gluposti"
James Gillies, glavni glasnogovornik CERN-a, kazao je jučer da su
priče o crnim rupama glupost i da najgore što se može dogoditi jest da
se pri punoj snazi akcelerator ošteti samoga sebe.
"U srijedu ćemo početi 'na malo'. Započet ćemo upotrebljavanjem male
količine energije, koju ćemo povećavati kako budemo upoznavali stroj",
kazao je Giles AP-u. On je, naravno, uvjeren da će pokus uspjeti.
Znanstvenici koji već desetljećima rade na ovom pokusu na vrhuncu su
uzbuđenja, jer će divovski akcelerator napokon moći upaliti. Ništa
manje uzbuđeni nisu ni mlađi znanstvenici. Katie McAlpine, koja ima 23
godine i radi na CERN-u, čak je napravila rap spot o pokusu, koji je
objavila na YouTubeu. Iznenađena je jer je pogledan više od milijun
puta. AP-u je rekla da je uzbuđena zbog znanja do kojega će se doći
zahvaljujući LHC-u.
Zašto su čestice teške?
Između ostaloga, taj bi superstroj trebao odgovoriti i na jedno od
najbitnijih pitanja s kojim se znanost susreće, a koje je podignuto na
novi nivo otkrićem nuklearne energije, odnosno atomske bombe: odakle
česticama masa? Nuklearna bomba je, podsjetimo, napravila nesrazmjernu
pustoš u odnosu na vlastitu veličinu i to zahvaljujući raspadanjem
jezgra atoma radioaktivnih metala od kojih je sačinjena.
Zadnjih dana se dosta priča o ovoj temi. Pa što vi mislite o ovom "eksperimentu"?
). Ma da su šanse za pojavu veće crne rupe bile i veće, ja bi bio i dalje za provođenje pokusa 